Pregled fokusa

Vjetrenica — pećina u Zavali. je tekst Hristifora Mihajlovića objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja 1889.godine. Prvi opis spilje dao je 1582. stonski knez Jakov Sorkocevic u pismu Aldrovandiju, da bi se tokom 19. vijeka pojačalo zanimanje kako naučnika za Vjetrenicu. Mihajlovićev tekst donosi opis pećine Vjetrenice.

U tekstu se navodi: Mnogo se po svijetu nalazi pećina, o kojima se dosta pripovijeda i koje su zbog svoje osobitosti dobile značaj i poznanje u dalekom svijetu. Vjetrenica je u tome do sada zaostala, ne toliko radi svoje osobitosti, koliko za to, što je bila zbog ranijeh razloga nepristupačna učenijem ispitačima neobičnijeh pojava. A svakako po svojoj osobitosti, ona mnoge druge daleko čuvene pećine nadmašuje, bar u koliko su druge meni, ako i po čuvenju poznate. Ne držeći pak, da ću svojim slabim perom moći privući opću posjetu stranaca ove znamenite pećine, tim opravdanije ne ću moći, jer premda dobro poznajem njezinu unutrašnjost do 1.400 metara dužine, ipak nemam toliko sposobnosti, da je potanko opišem. Ali se tvrdo nadam, da ću i sa ovoliko izazvati volju u kakvu naučnu i strpljivu čovjeku, koji će je opširnije poznati i opisati. Za to sam i namjeran ovaj o njoj nepotpuni opis na javnost iznijeti. Vjetrenica se nalazi u selu Zavali u Popovu polju spram Mal. Zavale, udaljena od Ljubilja 4 sahata, a od Slanog u Dalmaciji 3 sahata. Za sada se može k njoj doći i iz Slanog iz Ljubinja na konju lijepim putem.

„Glasnik Zemaljskog muzeja“ je prvi naučni časopis u Bosni i Hercegovini. Digitalni arhiv Infobiro sadrži digitalizirane preslike časopisa za period 1889-1941.godine. Pristup tekstovima i historijskom arhivu štampe BiH u cjelini je neograničen i BESPLATAN za sve registrovane korisnike digitalnog arhiva Infobiro, koji arhivu pristupaju s IP adresama iz BiH. Registrujte se još danas ovdje!