INFOBIRO: Publikacije
Iz prošlosti Sarajevske i Bosanske.

BOSANSKA VILA,

Iz prošlosti Sarajevske i Bosanske.

Autori: STARI JOVO HADŽI N. BESAROVIĆ

IV. Kada je Babalija i Carigradu razumio kako ce Abdurahman u Bosni prošao, pošalje drugog valiju Mor aliju s tom naredbom, da gleda na svaki nacin, da razvali janicarski odžak i da postavi nizam. Kada dode Mor alija u Sarajevo, pocne odma obarati janjicareki odžak, ali iije mogao uspjeti — jer ne imacaše vojske. Jednoga dana odoše Turci Sarajlije njemu i kažu mu: „naš veziru, porašta si došao — ne moreš svršiti svoga posla; vec ti kažemo lijepo, ako hoceš da miran budeš, ti da ovdje omrkneš a sutra sabaha ne docekaš; jer mi" ti nijesmo odgovorni ako ti se što sjutra sluci." — I tako siromah vezir ne mogao drugce vec omrknu a ne osvanu u Sarajevu, ode u Stolac u Hercegovinu i tamo bude tri dana a poslije preko Dubrovnika ode u Stambol. Kada je sva alija1) bosanska razabrala, kako su Abdurahman i Mor alija prošli, — ucine da se svi bosanski velikapš sastanu u Sarajevu i da vijecaju kako ce u naprijed raditi. — I tako za kratko vrijeme sastane se veliki svijet u Sarajevu. Husejin kapetan pane na konak u Mustafa age Zlatara, a drugi kapetani i begovi panu po turskim konacima. Jednog dana sastanu se ovi svi velikaši kod Husejin kapetana i jednoglasno izaberu njega za bosanskog vezira; u slavu toga isnalc se 21 top na gradu. To je bilo godine 1827. Husejin kapetan pocne odmah naplacivati od raje arace i druge carske prihode, no svoj Bosni i bogme tuda sabere velike novce, a i inace je bio od starog koljena Gradašcevica, najbogatijeg covjeka u Bosni i Hercegovini. Kada je Babalija u' Carigradu razumjela šta se zbilo u Sarajevu i kako se Husejin kapetan zavezirio — naredi odmah svom Sedrazimu Ibrahimpaši, da dode u Bosnu i da povede vojske koliko mu treba, da ubije Hussjin kapetana i glavu donose, oli da ga živa uhvati; i da Bosiu pokori i razvali janjicarski odžak a postavi nizam. Sedraznmu ne bi ovo milo ali ipak se siremi i poce su jedno 20.000 ljudi upravo preko Kosova. Husejin kapetan bio je mudar covjek, a imaoje u Carigradu svoje špijune, koji su mu javljali, šta se tamo zbiva. Kada dobi aber od svoga tajnog kapicahaje1) da se Sedrazim s vojskom sprema u Bosnu, on odmah pošalje svoje Tatare ostalim kapetanima po Bosni i niše im da svi složno sakupe vojske koliko god mogu više i da dodu odmah u Sarajevo. Medu tim Husejin kapetan skupi vojsku u Sarajevu i kad do petnajest dana stignu i ostali kapstani s vojskom, bilo ih je 25.000 ljudi koje pješaka koje konjanika. Najbolji su bili krajišnici, ljute guje, a svaki je vrijedio za pet drugih. — Talumbasi zakucaše, bubnjevi zalupaše, a svirale zasviraše, puce na gradu 21 top i Husejin kapetan ode sa vojskom i sa kapetanima upravo u Kosovo. Kada su stigli u Kosovo razapnu cadore i tu se tri dana vojska odmarala. U isto vrijeme Husejin paša, komandar vojske, nošalje ljude u Arnautluk u sve kasabe, da dodu u pomoc i da idu složno u Carigrad, da razvale novi nizam i da postavs opet janicarluk. I ce prode ni nedjelja dana, kada navali Arnautija sa sviju strana dobra cojeka kako vatra živa do 10.000 ljudi. Kad se skuni sva vojska zajedno, stiže glas da je Sedrazim došao u Ušcup a odatle ce vojskom na Kosovo. Husein kapetan sa bošnjacnma i arnautima krepe put njemu i sastanu se obs vojske kod crkve Ravanice i tu se bogme junacki pobiju. Husejin kapetan pošto je Sedrazima potukao, krene s vojskom u Kacanicko polje. Sedrazim iaša pošalje svoga uvodu do tuzlanskog paše, ovdašnjeg kapetana i obeca mu silne novce i pravi pašaluk od cara, ko bude htio svoju vojsku da krene. Tuzlanskn paša dozove odma sve ostale kapetane i vezira Huseina i kaže im: „ja s vala nijesam, vi ocete da idete u Carigrad i da postavite ocak, a da oborite nizam. Mi nemamo prvo para nit cebane, za Carigrad. Ja se prolazim toga posla." I odma naredi, da mu se digne cador i pusti telala u vojsku: „kojgod je vojnik tuzlanske nahije neka ide sa mnom natrag." I tako vidjevti drugi kapetani, da Tuzla ode sa svojom vojskom, krenu i oni a za njima Husein pravo u Sarajevo Sedrazim, pošto pe imade vojske, vrati se u Carigrad i kaže Sultanu Mahmutu, da se Bosna pokorit ne more bez dobre vojske 70.000 i tako i bi. Kad je babalija to razumijo, naredi Mamut paši da skupi 70.000 vojske i da ide Bosnu da pokori. Za kratko vrijeme sakupi on vojsku i krene put Kosova. Pošto je Husein cuo za to, pošalje svoje Tatare po svoj Bosni kapetanima, da dižu vojsku i da idu, da se bore sa Karamamutom (tako su ga zvali). Ali ni jedan ne šcede doci, jer su vidjeli, da s Carigradskom vojskom silom ne mogu ništa. U Sarajevu se zatvorila caršija i telali jednako su vikali: „ko god je Turcin i prava raja, da ide na Palije (4 sahata daleko od Sarajeva) na vojeku, koj ne bi htio, da ne mora cevapa uciniti !" I tako se Husein vezir digne sa svojom vojskom, a nije bilo svega ni 12.000 i sretne se sa Mamut pašom na Palijama, te se tu žestoko potuku, ali Mamut pašina bi pobjeda. Istina, da su se i i Bošnjaci hrabro borili, ali ko ce sili carskoj odoljeti! Mi smo iz nagaih kuca gledali, kad se vojnici vracali natrag i jednoga dana vidjesmo kako se bijeli cador Huseinov na Bakijama, a poslije dva sahata razvališe ga i sva vojska proce više Sarajeva i ode u polje Sarajevsko. Noslije ode Husein vezir sa svojom tavobijom u Austrijski Brod, odakle ga odvedu u Osijek. Sultan zaište Huseina od Austrijske vlade i ova ga poela u Carigrad, i sultan ga baci u tavnicu, a u Bosnu piše i naredi, da se sva Huseinova dobra zapljene i uzmu kao otštetu, što je sultan potrošio oko ratovanja. Kad je Husein otišao u Brod, poslije nekoliko sahata bila je u Sarajevu pred Tašlihanom velika graja. Kaldrma se tresla od silia bata; mišljasmo da je nastao svetski potres i da je nastao pošljednji dan — kad pogledasmo kroz prozore, a to Asanbsg, Trebinjac juri su 300 konjanika. Poslijs razabrasmo, da Asanbeg žuri da stigne Mamut pašu i da ga moli, da ne robi Sarajevo, niti da vojsku provede KROZ Sarajevo, jer bi vojnici veliku pljacku ucinili, vec da ode prsko Bakija i više Sarajeva u Sarajevsko polje. Onoga vakta citavom H

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.