Cijelo područje Nezavisne Države Hrvatske obiluje rudarskim blagom svake vrsti. Osobito je to bogatstvo veliko u Bosni i Hercegovini, koja je još u davnoj prošlosti bila rudarsko područje prvog reda, te kao takvo iskorišćivano čak još prije dolaska Rimljana. Najveće naše bogatstvo su velike naslage ugljena, kojih ima nekoliko bazena. Zatim dolaze јоš i sve druge važne rudače: željezne, aluminijske, zlatonosne itd. Po brojldbenim podatcima, s kojim se sada raspolaže, dobiva se slijedeći pregled rudnog blaga i njenog iškorišćivanja na području rudarskog glavarstva u Sarajevu: KAMENI UGLJEN Poduzeće »Majevica«, kot. Tuzla, privatno poduzeće, proizvelo je god. 1938. ukupno 57.528 tona sa prosječnim brojem zaposlenog osoblja 896 g. 1936-37. proizvelo je preko 56.000 tona sa prosječno 955 zaposlenih radnika. (Brojke u zagradi znače u daljnjem tekstu godinu 1936-37., a one izvan nje god. 1938.). MRKI UGLJEN Državni ugljenokopi: Banja Luka, Kakanj. Maslovare, Mostar; ugljenokopi »Jugočelika« (sada Hrv. rudnici i talionice d.d.), Breza i Zenica, te privatni ugljenokopi Dobrljin »Đurđevik« d.d. (god. 1936-37. nije iskazan), Kukavica, Livno i Rudopolje (Teslić) proizveli su ukupno 1,165.355 (1,005.312) sa prosječnim brojem zaposlenog osoblja 6.322 (5.652). Ogroman postotak proizvedenog ugljena otpada na državno rudnike i rudnike Hrv. rudnika i talionica. Tako je Breza proizvela 183.216 (164 tisuće 543) tona sa 1089 (1043) osoba, Kakanj 312.268 (282.288) tona se 1460 (1375) radnika. Mostar 122.056 (125.560) tona sa 623 (604) radnika, a Zenica 287.050 ( 292.165) tona sa 1629 (1560) radnika. LIGNIT Dva državna rudnika: Kreka i Ugijevik, te privatni »Nada« (Rudno polje) proizveli su 370.267 ( 309.575) tona sa prosječnim brojem zaposlenog osoblja 1281 (1180). Od toga na samu Kreku otpada 321.764 (264.695) tona sa 976 ( 903) zaposlenih osoba. ŽELJEZNA RUDACA Pet rudnika, od kojih su dva bila vlasništvo »Jugočelika« (Ljubija i Vareš) u brojidbi za 1936-37. iskazana su svega tri, i to sve državni, osim gore spomenute Ljubije i Vareša još i Tomašica (Gradina u kotaru Prijedor — proizveli su ukupno željezne rudače 558.757 (551.588) tona; željezne troske (Blagaj u kotaru Bos. Nove) 5199 tona; sirovog željeza 50.555 (34.885) tona; lijevane robe 4510 (4779) tona, te sirovog olova 13 (4) tona. Prosječni broj zaposlenog osoblja iznosio je 3440 (2732). MANGANOVA RUDACA Kopala se samo u Semizovcu, kot. Sarajevo. Privatno poduzeće proizvelo je 2.942 (3.961) tone rude sa Mu 30 do 42 posto, a prosječan broj zaposlenog osoblja bijaše 121 (101). KROMOVA RUDAČA Vađena je u Dubošćici kraj Vareša u privatnom rudniku. Proizvedeno je rude sa Cr 42—45 posto ukupno 43 (30) tona, s prosječnim brojem zaposlenog osoblja 9 (11). ARSENOVA RUDACA U godini 1938. iskazano je, da je u privatnom rudniku Hrmza kraj Kreševa iskapano 10 s ukupnim brojem zaposlenog osoblja 13. U brojidbi za 1936-37. ne spominje se arsenova rudača. ZLATONOSNA RUDAĆA U Bakovićima kraj Fojnice radilo je englesko poduzeće (»Trosnyk Mines Limited«, London sa 85 (376) prosječno zaposlenih osoba. Glavni su sastavni dijelovi rudače bili: pirit, limonit, Au 10 do 25 gr/t., Ag 7—12 gr/t Proizvedeno je pirita 5 (886) tona, limonita 315 (13.919) tona, te zlata 6,013 (144.575) kg, 1 srebra 3,026 ( 54,199) kg. SOL I SLANA VODA U državnim solanama Kreka i Simin Han kraj Tuzle bilo je prosječno zaposleno 841 (745) osoba. Proizvedeno je soli Na Cl 97,91 posto ukupno 52 milijuna 634.120 46 milijuna 322.660 kg, te slane vode Na Cl 24.39 posto ukupno 3,704.376 (2 milijuna 863.245) hl. BITUMINOZNI ŠKRILJEVAC Na području rudarskog glavarstva u Zagrebu postojalo je 1936-37. jedno privatno poduzeće u Zavalju, kotar Korenica, koje je radilo sa 60 radnika odnosno namještenika i proizvelo bitumineznog škriljevca 30 tona, te Psep. gyrodal 5836.U brojidbi godine 1938. bituminozni škriljevac nije u opće zabilježen. To su podatci za poduzeća, koja su u spomenutim godinama doista i radila i proizvela spomenute količine raznih rudnih proizvoda. Prema popisu neaktivnih povlastica, koje se nalaze zabilježene u spomenutim brojidbama izgleda, da bi se na području Bosne i Hercegovine mogle naći još i ove rudače: Asfaltni kamen u kotaru Stolac; Nafta (zemno ulje) u kotara Tuzla; Bakrena rudača u kotarevima Sarajevo, Visoko, Prozor, Fojnica, Konjic, Bugojno, Varcar-Vakuf; Olovno-cinčana rudača u kotarevima Rogatica, Srebrenica, Prozor; Antimonova rudača u kotaru Fojnica; Živina rudača u kotaru Fojnica.