Pregled fokusa

Ljubomir Stjepanović u Kalendaru Bošnjak iz 1903.godine piše o hercegovačkim vinima i vinogradima. Od kada se vino i koje sorte piju i uzgagaju u Hercegovini ?

Od vrsti vinove loze najglavnije su, kraj bezbroj drugih manje vrijednib domaćih vrsta od bijelog grožgja „Žilavka", a od crnog „Blatina" i „Skadarka". Žilavka je hercegovačka domaća bijela loza. Od nje imadu dvije vrste i to zelena i žuta. Zelena ragja nešto bolje, boja bobe je zelenkasta i daje blago, vrlo dobro, mozelskim vinima slično vino. Žuta Žilavka ragja po gdjekad nešto slabije nego zelena, bobe je žute, vino je žućkasto i sadrži srazmjerno dosta alkohola. U porastu su obadvije ove vrste jednake. Za dobrijeb godina sadrži kljuk od Žilavke do 22% šećera i 45—05°/oo kiseline. I premda vino od Žilavke ima dosta sličnosti sa najglasovitijim svjetskim vinima, ipak se razlikuje od ovih svojimv osobitim bukeom (mirisom, ukusom). Vino od Žilavke steklo je do sada vrlo lijep glas u svjetskoj vinarskoj trgovini. Blatina je takogjer bercegovačka domaća crna vrsta loze. Grozd joj je veliki dugoljasta oblika, bobe stoje urijetko; za nepovoljnog vremena u vrijeme cvatnje oprhne joj cvijet i oplogjenje bude obično manjkavo, s toga razloga preporučuje se, da se sadi Blatina pomiješano sa drugim crnim vrstama grožgja, kao n. pr. sa jednom vrlo plodnom i kod nas već odomaćenom francuskom vrstom erne loze, zvanom „Kabernet". Za uvid u tekst pratite link

Kalendar Bošnjak svoja izdanja objavljivao je u periodu 1884-1918.godina kada je ugašen.  Digitalni arhiv Infobiro je digitalizirao sva izdanja Kalendara Bošnjak i dostupni su na linku

Pristup ovim tekstovima i kompletnom historijskom arhivu štampe BiH je neograničen i BESPLATAN za sve registrovane korisnike digitalnog arhiva Infobiro, koji arhivu pristupaju s IP adresama iz BiH. Ovdje se možete registrovati.