Modernizacija ili podjela?

DANI,

Iz perspektive Mladena Ivanića, člana Predsjedništva BiH, u navedenim smjernicama nema ničeg lošeg. Za njega postignuti dogovor predstavlja značajan iskorak u odnosu na raniji period kada je, kako kaže, politika bila važnija od konkretnih rješenja

Modernizacija ili podjela?

Autori: ERNAD MATEJ

Blokiran od 2009. godine, dokument Pregled odbrane BiH trebao bi biti konačno usvojen do kraja novembra ove godine. Pretpostavke za to stvorene su nedavnim dogovorom Predsjedništva BiH, koje je dalo smjernice za nastavak i završetak ovog dokumenta, važnog za napredak zemlje ka članstvu u NATO. Pregled odbrane formalno bi trebao obezbijediti mehanizme povećanja efikasnosti Oružanih snaga BiH. Međutim, šture informacije koje se plasiraju u javnost, otvorenim ostavljaju sumnje da je u pozadini pokušaj stavljanja što većih dijelova vojske i naoružanja pod etničku kontrolu, što ide naruku onima koji žele destabilizirati BiH.“Nismo zvanično dobili smjernice. Ja sam imao prilike vidjeti dokument u Ministarstvu odbrane i moram priznati da sam prilično iznenađen. Mislim da je Bakir Izetbegović popustio pritiscima i ucjenama iz RS-a. Nema iskrenosti i čini mi se da se sve radi za žne daj božež scenario”, smatra Sifet Podžić, predsjednik Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH. Uz postojeće etnički čiste pješadijske bataljone u OSBiH, za Podžića diskutabilna je i odluka o uvođenju nove lokacije za skladištenje i čuvanje municije i naoružanja na prostoru RS-a. Nakon sjednice Predsjedništva BiH, javnost je upoznata da se usvojenim smjernicama predviđa smanjenje broja vojnika sa 10.000 na 9.200, smanjenje broja perspektivnih vojnih lokacija sa 63 na 57, te predložena dodatna lokacija za skladištenje oružja i municije u RS-u. Ovakve smjernice sporne su i za bivšeg zamjenika ministra odbrane BiH Emira Suljagića, prije svega zbog smanjenja obima OSBiH.“U vrijeme kada sam ja bio u Ministarstvu, smanjenje obima Oružanih snaga nije dolazilo u obzir. Uglavnom se govorilo o zadržavanju postojećeg stanja, pa čak i o eventualnom povećanju. Nije dobro što se ovo radi imajući u vidu trenutnu situaciju, posebno u regionu, jer šaljemo poruku da smo slabi”, smatra Suljagić.Iz perspektive Mladena Ivanića, člana Predsjedništva BiH, u navedenim smjernicama nema ničega lošeg. Za njega postignuti dogovor predstavlja značajan iskorak u odnosu na raniji period kada je, kako kaže, politika bila važnija od konkretnih rješenja.“Prije svega postoje realni problemi poput nedostatka novca, što je i jedan od razloga za formalno smanjenje. S druge strane, mislim da je samo napravljena ravnopravnija raspodjela lokacija za skladištenje oružja i municije, te da se ne trebamo takmičiti u njihovom broju. Naša obaveza treba biti da pokušamo napraviti modernije OSBiH”, za Dane je istakao Ivanić.U Ministarstvu odbrane BiH su zadovoljni, prvenstveno jer je kompletan proces deblokiran. Zamjenik ministra odbrane BiH Boris Jerinić podsjetio nas je da je bilo usuglašeno prvih pet poglavlja Pregleda odbrane, dok je šesto koje se odnosi na strukturu, lokacije i brojno stanje OSBiH bilo sporno.“Ovaj dokument je živa materija koja se stalno treba dorađivati. Predsjedništvo je sada dalo smjernice na osnovu kojih će operativni tim da uradi konačan materijal”, pojasnio je Jerinić. Pogleda li se realno trenutno stanje, moglo bi se reći da smjernice Predsjedništva BiH predstavljaju samo kozmetičke promjene. Konkretno, bez posla neće ostati 800 vojnika kako to prenose mediji, jer OSBiH zbog budžeta nikada nije ni imao predviđenih 10.000 vojnika. Predviđa se i smanjenje aktivne rezerve, a ista nikada nije ni uspostavljena, što praktično znači da se smjernicama samo ograničava budući okvir OSBiH.Stanje u Oružanim snagama BiH odavno je daleko od dobrog, s tim da se postavljeni zadaci ipak uspješno realizuju u skladu s mogućnostima. Prema mišljenju general-majora Senada Mašovića, zamjenika komandanta Zajedničkog štaba OSBiH, aktualni problemi rezultat su nedefinisanih projekata iz ranijeg perioda, ali i fiskalnog okvira koji nije omogućavao razvoj i modernizaciju. Završetak Pregleda odbrane otvara takve mogućnosti i u Zajedničkom štabu smatraju da je krajnje vrijeme za prepoznavanje potreba OSBiH u smislu izgradnje kapaciteta koji treba da obezbijede kvalitetno izvršavanje svih zakonom definisanih obaveza, za što su već definisana četiri kapitalna projekta.“Mi možemo reći šta nam je potrebno, ali donosioci odluka nisu u OSBiH, već u civilnim strukturama vlasti. Mi smo pod direktnom kontrolom Predsjedništva i Parlamenta BiH”, pojasnio je Mašović.Odbacio je tvrdnje da se ide u pravcu jačanja etničke kontrole, ali o konkretnim stvarima nije mogao govoriti jer dokument Pregled odbrane tek treba da bude do kraja definisan. Ako iza paravana postoje namjere da se ide u tom pravcu, Mašović smatra da se one moraju prepoznati i osujetiti. “Smjernice su jasne, sadašnja struktura i komande ostaju. Imamo mogućnost poboljšanja logisticiranja jedinica, jedino se tu i u dijelu dostupnosti inženjerijskih kapaciteta mogu praviti značajnije promjene, s tim da se ni jedan segmenat razvoja ne smije favorizirati. Ne želim prejudicirati šta je konačno rješenje, ali ono ne smije biti etnička homogenizacija”, tvrdi Mašović.Naši izvori koji dobro poznaju situaciju u Ministarstvu odbrane i OSBiH, a smatraju se radikalnijim kritičarima reforme OSBiH, misle da se dešava upravo suprotno. U prilog svojim tvrdnjama navode da osim pješadijskih pukova u osnovi baziranih na brigadama sastavljenim od etnički homogeniziranih bataljona, nije bilo razvoja ostalih šest pukova koji ne bi podrazumijevali takvu kulturu i naslijeđe. Na ovo se i ranije upozoravalo u analizi sigurnosnog rizika za obnavljanje etničkih sukoba koju su 2011. proveli Atlantska inicijativa i Vijeće za politiku demokratizacije.U tim organizacijama vjeruju da se stvaraju pretpostavke prema kojima bi svaka etnička zajednica u roku od 48 sati mogla imati vlastitu vojsku i upozoravaju na nekoliko stvari. Po njima, postoji plan minimaliziranja multietničkih komandi, posebno u dijelu jedinica za podršku, a jačanju etničkih komponenti trebala bi doprinijeti već pomenuta raspodjela lokacija za skladištenje oružja i municije, ali i želje da se dio helikopterskih snaga trajno stacionira u Mostaru, pod krinkom operativnijeg djelovanja u slučaju elementarnih nepogoda. Ministarstvo odbrane odbacuje ovakve insinuacije, uz podsjećanje da je OSBiH dio najuspješnije reforme koja je za cilj imala jačanje državnih kapaciteta. “Ne vidim ništa sporno u postojanju jedinica koje baštine tradiciju i kulturu jednog naroda. Takav primjer imamo u Velikoj Britaniji. Poštivanje različitosti trebala bi biti naša prednost i bogatstvo. A problem ako želi da se pravi, uvijek će se napraviti”, rekao je zamjenik ministra odbrane Boris Jerinić. Slično razmišlja i Selmo Cikotić, bivši ministar odbrane i aktualni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. “To je paranoja. Ništa se u ovoj državi ne može uraditi, a da ne bude kritika. Vi ste u pravu, smjernice Predsjedništva BiH ne vode bitnim promjenama, ali su napokon stvorile pretpostavku da se može govoriti o planiranju razvoja i povećanju efikasnosti OSBiH”, rekao je Cikotić.Ključni problem Pregleda odbrane je kako pomiriti političke sa stavovima struke. Godinama struka ukazuje da je za efikasniji OSBiH čak trebao razmišljati o povećanju, a ne smanjenju prvenstveno vojničkih kapaciteta, a aktualna su i sporenja oko potrebe jačanja vazdušnih jedinica u OSBiH.“Za nas, a cijenim i građane, od ključne je važnosti poboljšanje zračne sposobnosti i kopnene mobilnosti. Tako bi imali brži i kvalitetniji odgovor, posebno u vrijeme elementarnih nepogoda”, stav je general-majora Mašovića. U jednom ipak postoji saglasnost. Ovakve, pa i neznatno veće oružane snage, samostalno ne bi mogle garantirati odbranu zemlje od napada sa strane. Međutim, u državi ne postoji saglasnost oko članstva u NATO, koje bi garantiralo veći stepen sigurnosti, čemu se pod snažnim utjecajem Rusije protivi RS-u. Tako je Pregledom odbrane predviđeno smanjenje perspektivnih vojnih lokacija, ali bez garancije da će biti okončan proces njihovog uknjižavanja koji osporavaju vlasti RS-a. Upravo ovo je osnovni uslov za aktiviranje MAP-a, kao prvog ozbiljnog koraka ka članstvu u NATO-u.“Ja ne mogu dati takve garancije i to će rješavati sudovi”, kratko nam je rekao Mladen Ivanić. Prema mišljenju Sifeta Podžića, upravo je Ivanić odugovlačio s davanjem saglasnosti na Pregled odbrane, jer je postojala mogućnost da NATO našoj državi progleda kroz prste. “O tome je jednom govorio i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, smatrajući da bi NATO mogao prihvatiti upravo Pregled odbrane kao alternativu knjiženju vojne imovine. Mislim da je zbog toga Ivanić odugovlačio neposredno do početka samita u Varšavi, kada je već bilo kasno da se ova mogućnost uzme u razmatranje”, pojasnio je svoj stav Podžić. Neutralni posmatrači i dobri poznavaoci vojne doktrine koji su nekad bili dio svih procesa, smatraju da Pregled odbrane ipak daje priliku za značajniji iskorak. Prvo u smanjenju broja perspektivnih lokacija vide priliku za neophodne uštede, jer je jedan broj njih u suštini bio neiskoristiv, poput Filipovića kod Foče. Prema saznanjimaDana, smjernicama Predsjedništva nisu precizirane lokacije koje bi se pretvorile u neperspektivne. Naprotiv, svih 57 podložno je reviziji i postoji mogućnost da se mnoge čije je knjiženje sporno, zamijene neperspektivnim kod kojih bi taj proces bio izvodiv. Za sada nije precizirana ni nova lokacija za skladištenje oružja i municije u RS-u, a naši sagovornici upozoravaju da bi se time mogli riješiti i objektivni problemi u ovoj oblasti. Ukazali su nam samo na neke primjere poput skladišta u Rudom koje je puno, a smatra se neperspektivnom vojnom imovinom, ili jednog skladišta u FBiH koje je na samoj granici s Hrvatskom, a što nije u skladu s međudržavnim sporazumima. Ne spore naši sagovornici da postoji opasnost od daljih etničkih podjela, ali to ne vide kao ključni problem, jer su, po njima, brigade možda i najbolji dio OSBiH. Neophodnim smatraju da se pored smanjenja političkih utjecaja otklone i sujete u komandnom lancu OSBiH.Tako su nam ukazali na dugogodišnju netrpeljivost između operativne i komande za podršku, zbog čega je Zajednički štab preuzimao ingerencije koje ponekad i nisu bile u skladu sa zakonskim rješenjima. Po njima, u OSBiH je evidentan višak pripadnika logistike koji zbog administrativnih procedura skoro da nemaju posla, jer se sve nabavke vrše preko Ministarstva odbrane.Pregled odbrane pruža mogućnost da se više nikad ne dođe u situaciju da OSBiH nemaju dovoljno hrane ili goriva za letjelice i mehanizaciju, ali i da ozbiljnije krenu u modernizaciju, prije svega opreme i vozila koji su u jako lošem stanju.“Predsjedništvo je reklo da se moraju naći novčana sredstva za četiri kapitalna projekta koje smo već definisali, a za što postoji saglasnost Vijeća ministara”, rekao je Mašović. Predsjedništvo je ukazalo na potrebu povećanja finansijskih sredstava za OSBiH, ali su političari pali već na prvom ispitu. U Fiskalnom vijeću BiH nije bilo saglasnosti za podršku prvoj fazi ranije već dogovorenog, a to je odobravanje 20 miliona KM od ukupno predviđenih 500 miliona u narednih 10 godina za kapitalne projekte u OSBiH.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje