Približava se vrijeme proljetne sjetve, te cijenim za umjesno spomenuti koju o načinu sijanja, tijem više što kod nas nema tijek pravila poznatijeh po kojima bi se čovjek ravnao pri tom poslu. Ako sam težak nije sebi sačuvao sjemena, a on ti ga kupuje amo tamo, bez obzira na njegovu jedrost. zrelost i klicavost. Da to nije pravilno postupanje ne treba da ja kažem: volim spomenuti kako se duboko mora sjeme u zemlju spustiti, i u kojem slučaju gušće, u kojem li rjegje treba sijati. Sjeme se zaore sad dublje, sad pliće, a to zavisi o krupnosti samog sjemena. Iskustvo nas uči, da se krupno sjeme mora dublje zaorati, a sitno pliće. Duboko ćemo sjetvu dakle upotrijebiti pri svakoj gomoljači, a ta dubljina mora biti, od 3—4 palca. Taka sjetva upotrebljuje se jošte za sočivnjače, naime za grab, grašak, bob itd. Za žitarice pak, pod kojim imenom razumijevamo, pšenicu, raž, ječam. itd. najbolja je dubljina od 1—2 palca. Plitku sjetvu upotrijebi za proso, mak, repu, repicu itd. Pri takovoj se sjetvi više puta ni ne pobrana, već se prosto povalja lahkim drvenim valjem; drugom riječju dosta je, da se sjeme u zemlju malo pritisne. Kolikoća pak sjemena potrebita za jednu površinu, ravna se po krupnosti zrna, te svaki poljodjelac već znade, da treba za posijati jedan dan zemlje više krumpira nego bi trebalo pšenice, više pšenice nedo prosa, više prosa nego repice. Ali ja opet sumnjam da li svako znade, kada se na istu površinu mora sijati više, kada li manje istog sjemena. Upliviše na to ponajviše dobrota ili valjanost samog sjemena, čim zdravije sjeme, tijem će ti ga manje trebati, jer uz dovoljne okolnosti, moraće svako zrno proklicati; nasuprot, čim ti je sjeme više kržljavo, tijem će ti ga i više trebati, jer ovako ne će proklicati. O samom tlu pak zavisi kolikoća sjemena, koje ti valja posijati na jednoj površini. Ako je zemlja lahka, dobra, zagnojena, jednom riječju rodna, trebaće ti manje zrna, nego kod zabita, tvrda i žilava tla. U prvom slučaju, budući da zrno nagje sve uslove klicanja, tu lahko i nikne, u drugom pak, ma bilo sjeme dobro koliko mu drago, ne će od njega nikada postati prava biljka, a teško da će i samo zrno proklicati. Mogu li se najesti 4 osobe, ondje, gdje nije spremljeno za dvije? Tako isto biva i u lošu zemljištu. Ako zemljište nema u sebi potrebite hrane niti za oni mali broj zrnja što ga moraš u nj usijati, kako će ju imati za toliko prekomjerno više sjemena? Ili će sjeme sa svijem neplodno ostati zbog oskudice hrane, ili će pak proklicati. ali kad bude za cvjetanje, onda će uvehnuti, jer biljci tada treba najviše hrane.