Stanovnici Bosne i Hercegovine.

BOSANSKO-HERCEGOVACKE NOVINE,

(Konac od podlistaka iz brojeva 7, 8, 10.)

Stanovnici Bosne i Hercegovine.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Uz to svecenstvo je kako višje, tako i nižje sasvim glupo, i množina ga nezna ni citati ni pisati, a molitve nauce na izust. U Bosni imade 374 popa, a u Hercegovini 135, ukupno 509 (po Roskievicu). Ovi brojevi medjutim smatraju se vrlo dvojbenimi. Katolickomu svecenstvu stoji na celu red Franjevaca, koji su ondje vec u 13. stoljecu radini bili. Ovi ne samo da su daleko nad pravoslavnim svecenstvom kako u moralnih svojstvih, tako i u izobraženju, nego su i štovani od Turaka. Osim toga oni su i vrlo malim zadovoljni, te vrhovna glava katolickoga svecenstva nema na godinu niti 2000 for. Relativno veca sloboda, koju uživa katolicko svecenstvo i njihovi šticenici u Bosni, datira iz prvih vremena turske navale, jer je onda svecenstvu pošlo za rukom izvojštiti neke povlastice, koje su i fermanom potvrdjene. no ipak fanaticnost turska znala je i katolicko svecenstvo i njihov puk gnjesti i mrcvariti, jer i oni se broje medju prezirane gjaure kao i njihova braca pravoslavni. Tako su vremenom propale mnoge njihov crkve i samostani. Razni pisci navadjaju i razne brojeva za katolike i pravoslavne. Katolickih župe imade 84, i to i u Bosni 33 a u Hercegovini 21. Kršcansko pucanstvo u Bosni neugodno se dojimlje sa svojim izgledom. Fizicki doduše nije propalo, a iz tamna oka klija još uviek kao prisiljena resignacija, a stas, akoprem pognut, ipak je liep, Ostala vanjština kukavna je, jer pravovjerni poskrbili su se i zato, da se raja od njih i po vanjštini odmah razlikuje. Ona nesmije nekojih tkanina nositi, koje Turci nose, niti oružja, koje Muhamedanci smatraju simbolom svoje moci. Kršcanski Bošnjak odieva se najviše u smedje tkanine; nosi jednostavni fes itd. Raja imade vrlo malene potrebe. Kuce su joj vrla siromašne, osobito u Hercegovini. Hrana joj je vrlo prosta. Na sve to natjerao ju je biesan Turcin, koji grabi sve što boljega vidi, zato raja sve skriva. No kada bude smjela živiti život ljudski biti ce svega. Ovo su data, koja tudjinci navadjaju. Najnovije djelo o Bosni i Hercegovini, što ce skoro ugledati svjetlo, i kojemu je sastavitelj prof. ovdašnje velike gimnazije g. Vjekosiav Klaic, piše o pucanstvu Bosne i Hercegovine sliedece: Poznato je, da u prkos službenim podatkom turske vlade još ni danas nije tocno opredjeljeno, koliko ima žitelja Bosna i Hercegovina, te kako stoje muhamedovci prema pravoslavnim i katolikom. Po najnovijem službenom koledaru turskom za godinu 1878 broji Bosna sa Hercegovinom 1,300.000 duša. Od tih jesu: 500.000 muhamedanske, 500.000 pravoslavne, a ostatak katolicke vjere. Nu ovi podatci nisu nimalo tocni, jer je u obce poznato, da pravoslavnih ima znatno više od muhamedovaca. Jedino za katolike može se tocno opredieliti koliko jih ima, jer bosanski Franjevci izdaju šematizme i u tih imade tocno oznacen broj župa zatim gradova i sela, u kojih katolici prebivaju, napokon broj katolickih porodica i duša. U crkvenom obziru podieljena je Bosna i Hercegovina na troje: na provinciju bosansku (argentina, biskup dosele u Brestovskom), na kustodiju hercegovacku (biskup u Vukovdolu tik Mostara), i na biskupiju trebinjsku, koja je medjutim g. 1839 sjedinjena sa biskupijom drubrovackom. Po sematizmih ovih provincija i biskupija ima u Bosni i Hercegovini ove godine; župa 117 84 u bos. prov., 26 u herceg. kust., a u 7 u trebinj. biskupiji); gradova, varoši i sela, u kojih kat. živu 1428 (1000 u bos. prov. 272 herc, kust., a 157 u treb. bisk.) kat. porodica 30.689 (21.519 u bos. prov., 7.836 u herc. kust. a 1.334 u treb. bisk.); kat. duša 207.119 (138.492 u bos. prov., 58.699 u herc, kust., a 9.928 u treb. biskupiji). Vriedno je još iztaknuti, da u bosanskoj provinciji 8 franjevackih samostana (Sutiska, Fojnica, Kreševo, Livno-Gorica, Gucija gora, Plehan, Tolisa, Petricevac) i do 30 puckih škola, kojimi upravljaju Franjevci i milosrdne sestre; a u hercegovackoj kustodiji ima 1 samostan u Širokom briegu i 4—5 puckih škola, od kojih je najznamenitija ona u Mostaru. — Zanimivo je sravnivati ter saznati, kako se je katolicko pucanstvo u Bosni i Hercegovini množilo, tim vecma što se znade, da je još prošloga vieka samo nešto više od 50.000 katolika u tih zemljah bilo (g. 1776). Po šematizmih franjevackih bilo je u Bosni i Hercegovini godine 1853 i 1854; župa: 80 (61 u bos. prov., 14 u herc, kust. a 5 u trebinj. pisk.); kat. porodica ili kuca: 23.222 (17.123 u bosanskoj prov., 5.087 u herc. kust., a 1.012 u trebinj. biskupiji); kat. duša 168.789 (122.865 u bos. prov., 37.789 u herc. kust., a 8.135 u treb. bisk.) Samostana bila u bosanskoj provinciji tada samo tri (Fojnica, Kreševo i Sutiska), a puckih škola 13 sa 528 djaka. U hercegovackoj kustodiji bio jedan samostan (Široki brieg) i jedna pucka škola u Mostaru sa 50 djaka. Godina 1864—1867 bilo je u Bosni i Hercegovini: župa: 94 (69 u bos. prov., 19 u herc. kust. 6 u treb. bisk.) kat. porodica: 26.732 (18.710 u bos. prov., 6.822 u herc. kust. a 1200 u treb. bisk.); kat. duša: 191.205 (132.257 u bos. prov., 50.016 u herc. kust., a 8.932 u treb. bisk.) Samostana bilo je tih godina u bosan. provinciji pet (Sutiska, Fojnica, Kreševo, Livno-Gorica i Gucija gora), a puckih škola 22. U Hercegovini bile su 1867. godine 4 pucke škole. — Sravnimo li ove sve brojeve sa ljetošnjimi, to vidimo, da je broj katolika u Bosni i Hercegovini narastao od g. 1853 do danas za 38.330 duša, a od g. 1864 do danas za 15.914 duša. Najviše se množe katolici u hercegovackoj kustodiji, jer tuj je od 1867 do 1873. narasao broj duša katolickih za 8683.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje